Algoritamska trgovina

07. Jun 2007 napisao Milutin Cvijetić

algorithm.pngBeogradska berza u saradnji sa gospodinom dr Dragom Inđićem sa London Business School organizovala je seminar na temu “Tehnologija i perspektive algoritamske trgovine”. Veliki broj investicionih fondova u svetu koristi tzv. algoritamsku trgovinu čime je došlo do značajnog povećanja berzanskog prometa čak do desetina hiljada naloga u sekundi za trgovinu akcijama najvećih kompanija.
Uvođenjem FIX protokola, koji je najavljen za jesen 2007. godine, Beogradska berza obezbeđuje neophodne tehničke preduslove za realizaciju i ovakvog načina trgovanja. Najprostije rečeno, kod algoritamskog trgovanja, naloge u sistem ne unosi čovek (broker) nego je to prepušteno programu (softverski agent) koji naloge ispostavlja na osnovu definisanih pravila (algoritma) od strane čoveka. Na ovaj način je moguće kreirati različite strategije u zavisnosti šta želimo da postignemo odnosno koliko smo skloni riziku. Jedan od primera je mogućnost da se umesto jednog (ili više) velikih kupovnih naloga koji se ručno ispostavljaju, softverski omogući ispostavljanje velikog broja malih naloga koji će se ispostaviti tek na osnovu dobijenih povoljnih signala sa berze (ispostavljanje prodajnih naloga) i na taj način ostvariti veću kupovinu sa manjim uticajem na rast cene. Ovim se povećava likvidnost tržišta, enormno se povećava broj ispostavljenih naloga ali i broj naloga povlačenja. Pritisak na sistem za trgovanje je ogroman kao i na telekomunikacione veze jer se vreme odziva meri milisekundama. Na Londonskoj berzi je u 2006. godini 40% svih naloga bilo ispostavljeno putem “algo tradera” dok se za 2007. predviđa i svih 60%.

Na kraju da se osvrnem i na diskusiju koja se povela nakon predavanja. Slušalac, nepućen u berzansku problematiku kod nas (a bilo je ljudi sa više tehničkih fakulteta) mogao je zahvaljujući čudnom sticaju okolnosti da zaključi kako su brokeri ti koji nisu zainteresovani za razvoj i osavremenjavanje sistema trgovanja i oni koji koče celu priču. Istina je da su se samo četiri brokerske kuće odazvale na ovaj seminar ali ovakva nezainteresovanost za temu koja je predstavljena i ne čudi ako imamo u vidu trenutnu situaciju u kojoj radimo. Još uvek kod nas klijent lično mora da dođe u brokersku kuću da bi dao nalog, potpisuje gomilu dokumenata, fotokopiramo lične karte, kartice namenskih računa…klijent nije dužan da prolazi celu ovu proceduru, kompleksnost celog postupka treba da bude “sakrivena” od klijenta. Brokerski posao se s druge strane degradirao u iscrpljujući šalterski rad. Dakle, brokeri JESU životno zainteresovani za unapređenje sistema trgovanja. Neko je juče pomenuo da će novi sistem da izgleda kao vožnja ferarija po livadi. Ono što danas imamo jeste da vozimo fiću (sistem trgovanja) po kaldrmi (telekomunikacije, privreda uopšte) na putu koji ima ograničenje 30km/h (regulativa) sa policajcima na svakom ćošku. Bićemo spremni istog dana da sednemo i u ferari ali je potrebno raditi na drugoj strani ako želimo da idemo punom brzinom. Klijentu je svejedno hoćemo li njegov nalog na berzu odneti u fići ili ferariju ako je to jednako sporo. Na kraju krajeva treba omogućiti i klijentima da voze ferari (on-line trading).

algoritamsko trgovanje,  

 7 Komentar(a)

« Komentari

Ilija Strugar
08. Jun 2007

Gospodine Cvijeticu
Jedva cekam on-line direktno trgovanje, jer brokere treba osloboditi administracije. Naime broker je pretvoren u kancelarijskog cinovnika koji prima fiksne naloge od klijenta, popunjava formulare, sve to samo prenosi berzi, prima informacije sa berze na koje nicim ne utice, registruje ih pa obavlja kancelariski posao prema berzi, banci, klijentu, a ne bavi se poslom BROKERA jer prosto nema vremena za to. Po meni G-din BROKER koji je obucen za rad sa i na Berzi, pa umesto da se bavi posmatranjem kretanja na berzi, analizama pojedinacnih firmi, grupacija firmi, ukupnih kretanja, trendova i ostalih situacija u vezi sa radom Berze kako bi pomogao i savetovao klijenta da donese ako ne najbolju odluku ono bar ne pogresnu. Sada on sedi kao “cata” i ceka da klijent koji je mnogo, mnogo manje u toku zbivanja, mnogo manje obucen, sa mnogo manje berzanskog strucnog znanja i iskustsva, sam bez icije pomoci donese odluku, koju ovaj samo izadministrira. Meni licno bi bio mnogo vise potreban BROKER koji bi me obucio kako funkcionise Berza, kako da razmisljam pre nego donsem odluku, na sta da pazim, kako i sam da vrsim analize, kakve i koje, da me uputi u PRINCIPE koji vaze za donosenje odluke, a na kraju i kao finansijski savetnik sa kojim mogu da prodiskutujem u vezi donosenja odluke, da dobijem strucno misljenje u vezi odredjene dileme koju imam i da mi pruzi informaciju vise o odredjenoj akciji jer on sigurno ima bar jednu informaciju vise nego klijent.
Posle tri godine ucesca na Berzi tek sad vidim koliko toga jos neznam, a neznam ni gde ni kako da potrazim ogovore na pitanja koja neznam. Evo sad bih mogao postaviti na desetine pitanja na koja neznam odgovore a koji postoje, samo neznam kako i gde da ih potrazim, a svaki dan pronalazim stvari koje vec godinama postoja a ja nisam ni znao da postoje. Itd. itd. itd.
Npr. Jedva cekam da nesto napisete na ovom blogu pa da saznam nesto pametno sto mi treba a sto nezna. Za pocetak molim Vas dajte objasnjenja u vidu recnika sa primedbom sta je bolje za te pokazatelje da su veci ili manji, za sve one skracenice kao sto su ROE P/E KKV itd. koje koristite prilikom finansijskih analiza firmi.
Evo i jedno konkretno pitanje. Posto smatram da banke i svi ovi fondovi koju ucestvuju na berzi sigurno vise znaju od mene a imaju i strucne timove, pratim njihovo ponasanje u vezi sa odredjenom akcijom, tj. dali kupuju, prodaju ili stagniraju pa i na bazi toga donosim odluke, dali dobro radim?
Pozdrav Ilija

EL EN
09. Jun 2007

Moje iskustvo koje sam
ranije i pisao je sledeće.
Pored fundamenata jedan od najbitnijih faktora, a na ovom stepenu razvijenosti našeg marketa sigurno neuporedivo više nego na razvijenim, jeste uticaj vlasnicke strukture. Iz tih razloga praćenje vlasničke strukture jeste imperativ uspešnog ulaganja.

Mislim da se ulazak zajedno sa institucionalnim investitorima ne dovodi u pitanje, obično ga prati
zbog veće tražnje i rast cena, a kasnije lako i snaznije dizanje cene,
dok prodaju ne bih čvrsto vezivao
za istovremenu prodaju sa njima, iz više razloga. Ali u svakom slučaju
izuzetno je bitno pri odluci o prodaji znati ko još tada prodaje.
Uostalom najbolje primeri Fidelinke,
Veterinarskog zavoda Subotica, Vitala, Dijamanta, Aleve, Soje, banaka i td pokazuju da je jak rast nastupio nakon što su fondovi značajnije zauzeli mesto u strukturi. Pri čemu se cene manje ili više bile podcenje u datom momentu. Noravno pored toga, dobro je uočiti ponašanje i insajdera. Sada se setih kako je cena FITOa dugo stagnira dok je jedan od vlasnika prodavao, mislim da je bilo pre jedno godini dana kada je dugo bio ispod 6000. din.

Nadam se da ne zamarete ni vi ni gdin Cvijetić, što sam dao sebi slobodu da
pišem. Najkraće: Fondove treba pratiti, naročito pri kupovinam,(na neki način potvrda ispravne odluke)ali ne i slepo kopirati.
Što se tiče pokazatelja (racio keficijenata) mislim da na ovom blogu
ima jako lepih tekstova.
EL EN

11. Jun 2007

Gospodine Ilija,
EL EN Vam je odgovorio na pitanje o praćenju strukture akcionara.
Već smo obradili neke od pomenutih pokazatelja (EPS, P/S, P/E) a nastavićemo to da radimo i ubuduće. Što se tiče konkretnih pitanja, slobodno ih postavite na ovom blogu.

Takođe preporučujem i praćenje komentara jer se često čak i iz oprečnih mišljenja može izvući značajna pouka.

EL EN
11. Jun 2007

Lep primer kako praćenja vlasničke strukture može da podstakne na razmišljanje jeste sledeći.
Većinski vlasnik Soje prodaje
svoje akcije(istina radio je to i ranije). To je povod za razmišljanje
da je Soju bolje posle ekstremnog
rasta sada prodati i odreći se
dividende u akcijama,
(i nakon toga sa lepom zaradom
tražiti nove podcenjene akcije
u korekciji)
ili uzeti dividendu, sa ili bez
pokušaja brzog izlaska posle dobijanja dividende u akcijama.
Pre ovoga pisanja, pogledao sam
kretanje cene Soje u
zadnje 3 godine, naravno na
ovom sajtu(koji narvno zaslužuje
pohvale pa i malo i reklame).

Šta misle iskusniji.

EL EN

Igor
19. Jun 2007

Gospodine Cvijetiću,

tzv. program trejding ili algo trejding kako ga zovete nije isto što i online trejding. Online trading je jednostavno davanje naloga online putem, ali te naloge daje čovek. Dok sa druge strane kod program trejdinga i proces odlučivanja je automatizovan, tj. kada se ispune određeni kriterijumi sisitem sam generiše naloge za kupovinu ili prodaju. Programski generisani nalozi su 27. februara ove godine srušili Dow Jones za 100 poena u roku do dva minuta.

Pozdrav

19. Jun 2007

@Igor

Upravo sam to i izneo u tekstu ali drago mi je da ste pojasnili ako je još neko dospeo u zabunu.

Ilija Strugar
28. Jun 2007

Hvala EL EN-u na dobrom komentaru, koristan mi je.
Pridruzicu se komentarima nesto kasnije jer imam i pitanja a i nekih iskustava koje bih podelio sa postovcima jer razmena iskustava obostrano koristi. Da priznam sad sam preokupiran kupovinom akcija i moram doneti mnogo vaznih odluka, kao: sta kupiti, kada poceti sa kupovinom, koliko cega kupiti, po kojim cenama, koga cekati itd. Trenutno pravim jednu tabelu i kad je oformim videcu sta mi ona daje pa cu to ovde izneti kao jednu ideju. Do tada pozdrav svima
Ilija

« Komentarišite tekst